Zagađenje plastikom predstavlja značajnu prijetnju našem okolišu, s preko 9 milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih, a zapanjujućih 8,3 miliona tona godišnje završi u našim okeanima. Uprkos globalnim naporima, samo 9% plastike se reciklira, ostavljajući većinu da zagađuje naše ekosisteme ili se zadržava na deponijama vekovima.
Jedan od glavnih uzroka ove krize je rasprostranjenost plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu poput plastičnih vrećica. Ove vrećice, koje se koriste u prosjeku samo 12 minuta, održavaju našu ovisnost o plastici za jednokratnu upotrebu. Njihov proces razgradnje može trajati preko 500 godina, oslobađajući štetnu mikroplastiku u okoliš.
Međutim, usred ovih izazova, biorazgradiva plastika nudi obećavajuće rješenje. Napravljena od 20% ili više obnovljivih materijala, bioplastika pruža priliku za smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima i minimiziranje našeg ugljičnog otiska. PLA, dobivena iz biljnih izvora poput kukuruznog škroba, i PHA, koju proizvode mikroorganizmi, dvije su glavne vrste bioplastike sa svestranom primjenom.
Iako biorazgradiva plastika predstavlja ekološki prihvatljivu alternativu, bitno je uzeti u obzir nuspojave njene proizvodnje. Hemijska prerada i poljoprivredne prakse povezane s proizvodnjom bioplastike mogu doprinijeti problemima zagađenja i korištenja zemljišta. Osim toga, odgovarajuća infrastruktura za odlaganje bioplastike ostaje ograničena, što naglašava potrebu za sveobuhvatnim strategijama upravljanja otpadom.
S druge strane, reciklabilna plastika nudi uvjerljivo rješenje s dokazanom efikasnošću. Promocijom recikliranja i ulaganjem u infrastrukturu koja ga podržava, možemo preusmjeriti plastični otpad s deponija i smanjiti naš utjecaj na okoliš. Dok biorazgradiva plastika obećava, prelazak na kružnu ekonomiju, gdje se materijali ponovo koriste i recikliraju, može ponuditi održivije dugoročno rješenje za krizu zagađenja plastikom.
Vrijeme objave: 19. april 2024.